KAPITALIZAM I SMRT

O knjizi KAPITALIZAM I SMRT

Suvremeni subjekt je atomiziran; kasna, izgarajuća verzija kapitalizma, kulta smrti, je kroz Marxove sisteme alijenacije i etabliranjem konzumerizma kao jedinog vrijednog projekta rastočila smislene veze između ljudi i između čovjeka i njegovih potencijala (jedan od tih potencijala može, naprimjer, biti i sposobnost davanja sebstva u projekte veće od sebstva). Ključni motor konzumerizma i oglašavanja kao njegovog propagandista je bijeg od smrti. Subjekt koji je tako biva usamljen, izoliran i suočen s izborom očajnika – može vrisnuti (uvrede) u bezdan interneta i pogrešno interpretirati ovu psihičku abreakciju kao političku akciju i/ili konzumirati jače. Poput patološkog prejedanja, i konzumerizam kao propaganda sreće dugoročno može pokazati samo da samolijek umrtvljivanja ne funkcionira. Knjiga predlaže da je jedino rješenje ono koje bi se na društvenim mrežama označilo kao cringe – a to povratak čovjeka zajednici i kao političkoj i kao ontološkoj stvarnosti.

Kapitalizam i smrt prokazuje samopomoć kao samoporažavajući žanr: što se više upirete da budete sretni, slijedeći upute iz kapitalističkih katekizama, to je veća vjerojatnost da ćete završiti prazni, jadni i nesretni. Pećanac u ovoj knjizi, suvereno vladajući psihoanalitičkom teorijom, demonstrira da je “sreća” pojedinca moguća isključivo kao rezultat kolektivnog pothvata.
– Ante Jerić

Pećanac se bavi potpunom osiromašenošću života i smrti u suvremenom kapitalizmu, nadomak klimatske katastrofe, služeći se impresivnim (i pomalo opsesivnim) znanjem psihoanalize. Ne morate poznavati psihoanalizu - ne mora vas ni zanimati - da se prepustite ovoj karakteristično brzoj i žestokoj vožnji kroz načine na koje danas živimo i umiremo, žalujemo i vjerujemo, s povjerenjem da će vam Pećanac, čak i kad se s njim do kraja ne slažete, pokazati nešto što prije niste znali.
– Lana Pukanić

Goran Pećanac je akademski slikar iz Sarajeva. Diplomski rad pisao je na temu Nesvjesno u likovnoj umjetnosti (2006.) i od tada je nastavio istraživati psihoanalitičku teoriju. Autor je kolumne o borilačkim sportovima Punchlines, a povremeno objavljuje eseje u Hrvatskom filmskom ljetopisu. Radi u zjenici kapitalizma kao umjetnički direktor.