ENCIKLOPEDIJA FILOZOFIJSKIH ZNANOSTI

O knjizi ENCIKLOPEDIJA FILOZOFIJSKIH ZNANOSTI

Filozofiji nedostaje prednost koja je od koristi drugim znanostima da, u pogledu svojih predmeta, može pretpostaviti da su neposredno dani predodžbom i da je metoda spoznavanja za početak I dalji tok već prihvaćen. Doduše, njeni su predmeti prije svega zajednički s religijom. Obje imaju za svoj predmet istinu, i to u najširem smislu, — u tom smislu da je bog istina i da je samo on istina. Obje se zatim bave područjem konačnoga, prirodom, ljudskim duhom, njihovim međusobnim odnosom odnosom prema bogu kao svojoj istini. Stoga filozofija, doduše, može pretpostaviti poznavanje svojih predmeta, štaviše, ona mora pretpostaviti takvo poznavanje kao i inače neki interes za njih, i to već zato što svijest sebi po vremenu prije stvara predodžbe o predmetima nego pojmove o njima, a misaoni duh dapače samo kroz predočivanje i obraćajući se njemu napreduje do misaonog spoznavanja i shvaćanja.

— Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Hegelova Enciklopedija rezultat je njegova cjelokupnoga filozofskoga stvaralaštva. Riječ je o studiji u kojoj prvak njemačkog idealizma na jednomu mjestu objedinjuje sve relevantne segmente svojega filozofijskoga sistema. Riječ je o objedinjenome Hegelovu filozofijskome sistemu koje je objavljeno kao kruna njegova zrelog stvaralačkog razdoblja.

— Goran Gretić

Nakon kapitalnih djela svojega filozofskoga sistema koji je ujedno označio vrhunac ne samo klasičnoga njemačkog idealizma, nego i cjelokupne moderne filozofije kao znanosti duha postavljene nasuprot svim specijaliziranim znanjima nespremnima misliti cjelinu, rodila se u Hegela zamisao o važnosti postajanja filozofskoga znanja enciklopedijom.

— Goran Sunajko