UGANDA

O knjizi UGANDA

Roman, a ne bi bilo pogrešno reći ni roman-esej ni poema u prozi Uganda Sebastiana Antonia Kukavice govori, na vrlo specifičan način, o tome što se događa kada karavela Kristofora Kolumba prelazi 46. meridijan. No, to nećemo doznati, ali ćemo zato, kroz dvadesetak labavo povezanih priča iz različitih epizoda povijesti moderne kartografije, teorije države, utopijskog mišljenja i mesijanizma, doznati sve i svašta o stotinu različitih (pseudo)povijesnih tema u isto vrijeme, kako već nalažu prakse histeričnog realizma.

Uganda moćno demonstrira autorovu erudiciju i zanimanje, kod nas, a i šire vrlo osamljeno, za radikalne ideje uglavnom povezane s aktivnim i pasivnim nihilizmom, kulturnim pesimizmom i kritikom moderne. Drugim riječima, radi se o romanu ideja koji kroz svoje priče dotiče najrazličitija razdoblja i njihove zaplete, mikro i makro scene: od priča smještenih u doba inkvizicije, preko priča iz epohe portugalskog ili nizozemskog kolonijalizma, pa sve do priča o začetku neoliberalizma… Stoga, cijeli roman postaje trajno gubljenje u „bunaru povijesti“.

Radi se o jedinstvenom i herojskom pothvatu ispisanom u jednoj (nedovršenoj!) rečenici, poetiziranim stilom, punom informacija, romanu koji pomiče i ljestvicu ambicija i okvire domaće književnosti. Naime, ovaj roman-esej- ‑rečenica je opsega 777 kartica teksta pravilno ritmiziranih zarezima − jer nikad nije bilo važnije i teže udahnuti nego sada − kako biste nastavili prema Ugandi, koje možda i nema, ali je zato tu užitak čitanja.
Kruno Lokotar

Da je pisana konvencionalno, Uganda bi još uvijek bila iznimno ostvarenje, nudeći nam fascinantnu erudiciju u stilu filozofske esejistike i tematizirajući kompleksna pitanja kao što su prolaznost povijesnih događaja i vječnost vremena. Uganda je roman koji preispituje povijest novoga, modernoga svijeta od kraja srednjega vijeka do danas, ali s eksursima u pradavnine, do utemeljenja prvih kultura i civilizacija, pa čak i do mitske Atlantide ili do Adama i Eve. Povrh toga, roman još odlazi i u budućnost, tragajući za točnom godinom kraja svijeta.
Igor Gajin, Treći program Hrvatskog radija

ulomak iz romana